Prije nego što sam zaprosio Alinu, proveo sam tri godine radeći u inozemstvu. Htio sam zaraditi dovoljno novca da kupim stan – i uspio sam. Čim sam se vratio, počeli smo obilaziti unaprijed određene kvartove u potrazi za stanom iz snova. Na kraju smo ga pronašli: trosoban stan u centru, blizu trgovina i škole.
Ali postojao je jedan problem – stan je bio u lošem stanju i trebao je temeljitu obnovu. Nakon kupnje nam nije ostalo novca za renovaciju, no ipak smo smatrali da smo donijeli ispravnu odluku.
Kako bismo ubrzali radove, posudio sam novac od punice, obećavši da ću joj vraćati iz svake plaće. No, ona me odbila, pravdajući se da mora financijski pomagati mlađoj kćeri.
Od tada su prošle četiri godine. Teškom mukom smo sami završili renovaciju. Radio sam od jutra do mraka, ali sam naposljetku sve dovršio onako kako sam želio.
Nakon toga počeo sam štedjeti za automobil, ali mjesec dana nakon završetka renovacije, saznali smo da čekamo dijete.
U posljednje vrijeme punica je počela sve češće dolaziti u goste. Primijetio sam da svaki put potiho razgovara s mojom suprugom u kuhinji.
Kada sam odlučio saznati o čemu se radi, šokirao sam se – sestra moje supruge dovela je muškarca u roditeljsku kuću, a on je zahtijevao da njena majka ode. Rekao je jasno: ili on ili ona.
Sada punica nije znala što učiniti. Sav novac koji je imala potrošila je na školovanje mlađe kćeri. A sada je ta ista kći zahtijevala da joj majka kupi stan. No, punica to nije mogla priuštiti, pa je tražila da dođe živjeti kod nas.
Uvjeravala nas je da imamo velik stan i da će svima biti dovoljno mjesta. Moja supruga je na to pristala bez da me uopće pitala za mišljenje.
Ali ja sam bio jasan – to se neće dogoditi!
Kad sam u najtežem trenutku našeg života tražio novac od punice, odbila me. A sada, kada je sama u teškoj situaciji, dolazi moliti da živi u stanu čiju obnovu nije htjela financijski podržati?
Neka se sada sama snalazi i rješava svoje probleme – baš kao što sam ja nekoć morao.
