Nakon sat vremena sam se ohladio i odlučio je pustiti unutra, ali djevojčice više nije bilo.
Ponovno sam se probudio usred noći iz noćne more. Srce mi je divljački lupalo, a bio sam sav u hladnom znoju. Taj san me proganjao već sedam godina. Znao sam da sam jednom počinio neljudski čin i ne znam kako ga sada ispraviti. Iz noći u noć iznova sam sanjao taj zimski dan. U snu bih ponovno vikao, osjećao bijes i iritaciju, ponovno bih grubo uhvatio djevojčicu za ruku i izbacio je van. A tamo su je ruke iz tame hvatale i vukle u svoje carstvo. Tek tada bih shvatio što sam učinio.
Prije sedam godina bio sam u braku s Ljudmilom. Bila je djevojka iz sela mojih roditelja. Vratila se u roditeljsku kuću nakon prvog neuspjelog braka. Iz prvog braka imala je kćer. Kada je započela naša veza, Sonja je imala osam godina. U početku sam mirno prihvatio činjenicu da ima dijete, ali kada smo počeli živjeti zajedno, djevojčica me počela i ritirati. Bila je nekako povučena, nezgrapna, pravo ružno pače sa zlatnom kosom.
Jednog dana, dok je Ljudmila bila kod majke, izgrdio sam Sonju i izbacio je van. Bio je prosinac. Nakon sat vremena sam se ohladio i izašao da je vratim, ali nje nije bilo. Njezino tijelo pronašli su tri dana kasnije u šumi. Smrzla se. Ne znam zašto je otišla u šumu. Nakon toga, Ljudmila se razvela od mene. Mrzi me. I ja sam mrzio sebe. Nije prošao niti jedan dan bez da me nije proganjala savjest. Sve ovo vrijeme molio sam Boga samo jedno – da mi pruži priliku da nekako ispravim svoju pogrešku.
Jednog dana, vraćajući se kući s posla, ponovno je bio taj nesretni prosinac. Bilo je kasno. Odjednom sam na rubu ceste primijetio malu figuru koja jedva vuče noge. Zaustavio sam automobil. Bila je to mala djevojčica. Kada sam prvi put ugledao njezino lice, skoro sam zaplakao – bila je slična Sonji.
– Sjedi u auto, smrznut ćeš se.
Djevojčica me pogledala s nepovjerenjem.
– Neću ti nauditi, sjedi.
Odlučila mi je vjerovati. Ispostavilo se da je pobjegla od kuće jer su je roditelji al koholičari zlostavljali. Tada sam shvatio da je to prilika koju sam tako dugo molio. Usvojio sam Svetlanu. Sjajno se slažemo. Svjestan sam da svoju krivnju nikada neću moći potpuno ispraviti, ali barem želim olakšati vlastitu dušu. Stravični snovi mi se sada više ne javljaju.